Doktorica iz Bosne proizvodi testove za koronavirus u Portugalu

Ogroman je to posao i jako zahtijevan.

Krivulja oboljelih od koronavirusa u našoj zemlji nema uzlaznu putanju, neke mjere zabrane su stavljene van snage, za druge se ta mogućbnost razmatra - ide nabolje - ali ostanimo na oprezu jer šta će se diogađati uvelioko od nas ovisi.

Adekvatno informisanje javnosti o svim aspektima ovog problema je i dalje neophodno, navode iz Bosanskoheregovačko-američke akademije umjetnosti i nauka. Ova Akademija od samog početka se aktivno uključila u borbu protiv COVID-19 pandemije mobilizirajući sve svoje eminentne stručnjake koji mogu svojim znanjem i iskustvom pomoći u suzbijanju pandemije ovog opasnog virusa. Sada su pokrenuli serijal edukativnih videa “60 sekundi o koroni” koji ima za cilj da na zanimljiv i pristupačan način objasni široj bh. javnosti osnovne naučne pojmove, činjenice i otkrića vezana za koronavirus. Ideja je također izdvojiti iz mora informacija koje nas okružuju ono što je činjenično potkrepljivo i relevantno. U „Dobar dan BiH“ razgovarali smo sa članicom ove Akademije doktoricom Molekularne biologije, sarajkom sa adresom u Lisabonu, doktoricom Ljiljanom Đukanović.

Vi ste u saradnji sa svoji kolegama osmislili I pokrenuli ovaj serijal edukativnih videa “60 sekundi o koroni”. Ja sam ukratko u najavi pojasnila o čemu je riječ, ali vi nam sigurno možete reći puno više.Šta je ono o čemu pričate u ovim videima? Na koji način edukujete ljude, koje im informacije iznosite?

• Cilj je javnosti objasniti naučne pojmove vezane za koronavirus. Zanimljiv aspekt je da svaki video radi neki drugi stručnjak. Tu je 20 različitih stručnjaka, kako iz BiH, tako iz dijaspore. Videe radi grupa vrlo pametnih ljudi.

Vi ste doktorica molekularne bologije, šta je ono što nam možete reći o ovom virusu, a sa aspekta vase struke? Kakav je ovo virus? I zašto napada baš pluća, o tome ste govorili i u jednom od videa?

• SARS je skraćenica za teški akutni respiratorni sistem. Virus voli respiratorni sistem odnosno pluća. U svom videu pokušavam objasniti šta je to specifično. U toku bolesti i drugi organi mogu da stradaju, a prva infekcija se dešava na plućima, a ne negdje drugo.

U neformalnom razgovoru ste mi rekli da radite u kompaniji koja je trenutno preusmjerila svoju proizvodnju i sada radite, odnosno proizvodite testove za koronavirus. Koji je primarni posao kompanije sa čega ste se preumjerili naproizvodnju testova? Kako se prave ovi testovi?

• Inače radim za bio tehnološku kompaniju. Kada je počela kriza nismo mogli normalno nastaviti raditi pa smo se preusmjerili. Sada pravimo testove, to su standardni testovi koje koristi većina svijeta. Ogroman je to posao, koji zahtjeva dosta organizacije. Radimo na meksičkom tržištu, i podrazumijeva dosta birokracije.

Da li su podložni greškama, koliko su pouzdani?

•  Ovi testovi koji su standardni, i najpouzadaniji su trenutno na tržištu. Precizni su ali nisu baš najpraktičniji, jer zahtjevaju određeno vrijeme. Za situaciju kao što je ova ta nepraktičnost nije dobra.

Dosta se pričalo i o mutiranju koronavirusa, znamo da to inače nije strano kod virusa.Kakva je situacija sa koronavirusom? Da li može doći do mutacije ovog virusa, te šta bi ta eventualna mutacija mogla izazvati? Da li bi ona mogla umjesto čovjeku, naškoditii samom virusu?

• Mutacija virusa je najnormalnija pojava, međutim većina tih mutacija su neutralne i nemaju nikakav uticaj na vrstu virusa. Da bi virus mutirao potrebno je da se desi više mutacija u isto vrijeme. Nedavno su objavili da virus obične prehlade češće mutira nego koronavirus. Te mutacije mogu da naškode i samom virusu, i to pokazuje da su spontane.

Spominje se i  skoro ukidanje mjera. Šta je ono što biste vi zadržali I eventualno posljednje ukinuli?

• Skidanje mjera morat će ići vrlo postepeno i svaka država će morati imati svoju strategiju.