(Slika: Nedim Grabovica/Xinhua/picture alliance) Kao što svi znamo, pandemija korona virusa će se završiti tek kada bude poražena na globalnom nivou. Jedna važna prepreka, oklijevanje u pogledu vakcine širom svijeta, vjerovatno će se pokazati kao strašnija prepreka od, na primjer, pravične distribucije. Politika i obmana koje podstiču neodlučnost o vakcinama nažalost imaju duži rok trajanja od vakcina. Angažovanje dijaspore je jedan od načina da se ublaži nevoljkost za cijepljenje u zemljama u kojima su politički sistemi nestabilni i dezinformacije rastu. Zajednice dijaspore predstavljaju moćnu intelektualnu i ekonomsku snagu u razvoju svojih zemalja porijekla. Institucije poput Evropske komisije su čak i donijele politike koji raspoređuju dijasporu i pokušavaju da iskoriste njen potencijal. Bosna i Hercegovina (BiH) je primjer, jedan od mnogih. Nadamo se da će se, opisujući situaciju u BiH, inspirisati i druge imigrantske zajednice i njihove matične zemlje i poduzeti akciju. Više od 2 milliona ljudi porijeklom iz BiH borave van zemlje, enorman broj u odnosu na 3,3 miliona koliko ih živi u njoj. Ratovi iz 1990-ih koji su izazvali najnoviji egzodus i dalje se nadvijaju nad nesposobnom, korumpiranom i sebičnom političkom klasom zemlje, koja je do danas odgovorna za jedan od najtrajnijih odljeva mozgova u svijetu. Unatoč svom početnom uspjehu u obuzdavanju virusa (putem zaključavanja za koje je kasnije utvrđeno da je neustavan), BiH je u protekloj godini doživjela nekoliko dramatičnih pandemijskih talasa i sada ima jedne od najviše stope smrtnosti od COVID-19 u svijetu. Vlada nema plan za osiguranje vakcina i umjesto toga se oslanja na poklone i donacije iz drugih zemalja. Hiljade građana BiH, među kojima i neki državni zvaničnici, nedavno su u očaju otputovali u susjednu Srbiju kako bi se vakcinisali, nakon što je njen predsjednik otvorio granice stranim državljanima u pokušaju da spase višak vakcina od pokvarenja. Iscrpljeni pandemijom i frustrirani pričama o korupciji, građani BiH su glavna meta za dezinformacije. Od evropskih zemalja, BiH je blizu dnu rang liste u medijskoj pismenosti, zbog nedovoljnog učinka u obrazovanju i slobodi štampe. Bez snažne i nezavisne medijske infrastrukture, tokom trenutne krize, građani BiH su još podložniji obmanama. Ankete su pokazale tda više od polovine ljudi koji žive u BiH vjeruje u nekakvu teoriju zavjere i da vjerovatno ili sigurno neće uzeti vakcinu protiv COVID-19, što dovodi u pitanje eventualni imunitet stada. Jedna organizacija bh. dijaspore u SAD-u, Bosansko-hercegovačka američka akademija umjetnosti i nauka (BHAAAS), prepoznao je i suočio se s ovim izazovom od prvih dana pandemije. BHAAAS je osnovan 2007. godine u Charlotteu, NC, sa ciljem povezivanja bh. naučnika, doktora, umjetnika i profesionalaca u Sjevernoj Americi i šire i izgradnje mostova saradnje sa BiH. Organizacija ima opsežnu evidenciju saradnje i aktivnosti koje imaju za cilj promovisanje intelektualnog i društvenog rasta. Uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije u Sarajevu i klinike Mayo, članovi BHAAAS-a organiziraju podršku i edukacije za medicinsko osoblje u BiH u vezi sa COVID-19. BHAAAS je također producirao 60 sekundi o Coroni, serija od preko 40 kratkih video zapisa koje su kreirali doktori, naučnici i medijski stručnjaci u BiH i dijaspori. Videozapisi su pokrivali "vruće" teme o COVID-19 na jeziku dostupnom širokoj publici, pažljivo kurirani i provjereni od strane tima urednika. Ove aktivnosti su bile uspješne. Provedeno je više od 100 online konsultacija, a nastavlja se aktivna razmjena znanja i iskustava putem grupe poruka koju čini oko 450 zdravstvenih radnika iz BiH, susjednih zemalja i dijaspore. Edukativni spotovi su pušteni preko 300 puta na novinskim portalima i televizijskim stanicama u BiH, kao iu Hrvatskoj i Srbiji. Na YouTube-u su pregledani preko 50.000 puta. Facebook doseg serije bio je blizu pola miliona. Za tako malu zemlju kao što je BiH, ove brojke su zapanjujuće. Motivisan pozitivnim povratnim informacijama, BHAAAS je nedavno pokrenuo šestomjesečni program namijenjen obučavanju bh. novinara za naučno izvještavanje. Radionice, predavanja i istraživački projekti imat će za cilj osnaživanje novinara da se efikasnije bore protiv dezinformacija i služe kao tumači valjane, prihvaćene nauke i katalizatori društvenih promjena. Pozitivan prijem poruka BHAAAS-a ukazuje na to da rasprostranjenost dezinformacija u BiH nije nužno vezana za ideologiju ili politiku; možda jednostavno postoji nedostatak pristupa pravim informacijama. Kada je sadržaj dala organizacija od povjerenja kao što je BHAAAS, ona sa naučnicima i zdravstvenim radnicima u svojim redovima, medicinski stručnjaci, mediji i šira javnost prihvatili su činjenice. I Bosna i Hercegovina nije izuzetak: postoje stotine dijasporskih organizacija poput BHAAAS-a, koje predstavljaju druge zemlje i druge zajednice širom svijeta. Mnogi imaju stručnost da se suprotstave dezinformacijama, kao i da utiču na javno mnijenje u svojim domovinama. Koordinirani napor da se kapitalizuje ovaj uticaj kroz rad sa takvim organizacijama uveliko bi doprineo suzbijanju lažnih vesti i teorija zavere i ubeđivanju ljudi u bezbednost i neophodnost vakcinacije. Ljiljana Đukanović je konsultant za biotehnologiju sa sjedištem u Portugalu i članica BHAAAS-a. Ismar Volić je profesor matematike na Wellesley koledžu, direktor Instituta za matematiku i demokratiju, i potpredsjednik BHAAAS-a. (https://www.massreview.org/)
English
Bosanski
