Dana 19.06.2024.godine, u organizaciji Bosansko-hercegovačke akademije umjetnosti i nauke (BHAAAS), održan je okrugli sto na temu „Etički kodeks u građevinarstvu“ kojeg je moderirala članica BHAAAS-a doc.dr.Venera Simonović, dipl.ing.građ.
Među pozvanim na diskusiju su bili predstavnici vladinih i nevladinih organizacija, samostalni djelatnici, te predstavnici akademske zajednice.
U toku diskusije istaknute su ključne vrijednosti koje etički kodeks treba da promoviše, uključujući integritet, poštenje, transparentnost, odgovornost i poštovanje prema životnoj sredini i lokalnoj zajednici. Međutim, brojni su slučajevi kada ovi standardi nisu ispoštovani i to bez ikakvih konsekvenci po počinitelje. Diskutovano je o mehanizmima za sprovođenje etičkog kodeksa, uključujući procedure za prijavljivanje i rješavanje kršenja kodeksa, kao i sankcije za prekršioce. Identifikovani su potencijalni izazovi i prepreke u implementaciji etičkog kodeksa, kao što su otpor promjenama, nedostatak podrške, te svakako korupcija. Ukoliko i dođe do prijavljivanja prekršaja ili krivičnih djela, do konačnog utvrđivanja odgovornosti prođe i po nekoliko godina. Stoga se nametnuo zaključak da bi najsvrsishodnije bilo osnovati i osnažiti inženjersku komoru, kao što je slučaj u svim drugim zemljama u regionu, unutar koje bi se rješavali navedeni prestupi i konflikti. Inženjerska komora bi štitila svoje članove ali isto tako i definisala prijeko potrebne oblike odgovornog ponašanja u graditeljstvu koje predstavlja ogromno polje djelovanja od izrade urbanističkih planova, projektovanja, odabira materijala za buduću gradnju, nadzora i same izgradnje objekata.
Stoga bi osnovna načela etičkog kodeksa počivala na sljedećim postulatima:
Gore navedeno je predstavljeno kroz konkretne primjere loše prakse, počevši od nekompetentnih inženjera koji se bave djelatnostima za koje nisu ovlašteni, time direktno rizikujući živote i zdravlje ljudi i materijalnih dobara, do nepoštivanja standarda zaštite okoliša kroz izgradnju na vodozaštitnim zonama i nekontrolisanu sječu šuma, ugrožavanje kulturno-historijskog naslijeđa, korištenje materijala u građevinskoj industriji koji mogu biti toksični, te nesavjesnog prostornog planiranja.
AKTUELNO STANJE
Obavljanje inženjerskih djelatnosti
Inženjeri smiju pružati samo one usluge za koje su stručno i akademski osposobljeni.
Loša praksa u građevinskoj industriji može imati ozbiljne posljedice, uključujući ugrožavanje ljudskih života i materijalnih dobara. Primjer inženjera koji je preuzeo zadatke za koje nije bio kvalifikovan naglašava potrebu za angažovanjem stručnog i kompetentnog osoblja. Posebno osjetljivi zahvati, poput sanacije klizišta, zahtijevaju iskusne profesionalce kako bi se osigurala sigurnost i kvaliteta izvedenih radova. Nepridržavanje ovih standarda povećava rizik od katastrofalnih posljedica, posebno u slučaju prirodnih nepogoda kao što su poplave i zemljotresi.
Inženjeri moraju svoje profesionalne djelatnosti moraju neovisno i nepristrasno, uz strogo pridržavanje važećih propisa, normi i pravila struke.
Ovaj uslov nije uvijek nije ispunjen jer inženjeri često moraju udovoljiti zahtjevima investitora a posebno u državnoj službi gdje mogu postojati izvjesni pritisci radi zadovoljenja određenih političkih smjernica. Neovisno obavljanje inženjerskih zadataka ključno je za osiguranje kvaliteta radova i sigurnosti ljudi. Od vitalnog značaja je da se profesionalni standardi uvijek poštuju, bez obzira na vanjske ili političke interese.
Prostorno planiranje
Prostorno planiranje treba uključivati sveobuhvatno sagledavanje mogućih posljedica, kako direktnih tako i indirektnih, kratkoročnih i dugoročnih, na životnu sredinu, zdravlje ljudi i socijalnu pravdu. Nažalost, dosadašnje planiranje često nije bilo u skladu s ovim principima, posebno u pogledu postojeće infrastrukture. Postoje primjeri izgradnje stambenih kompleksa bez adekvatnih rješenja za promet, pješačke i biciklističke staze, kapaciteta vodovodnog i kanalizacijskog sistema, kao i bez zelenih površina. Zbog toga je važno da se u budućnosti prostorno planiranje provodi s većim naglaskom na cjelokupni utjecaj na zajednicu i okoliš.
Tehničkih rješenja koja će osigurati zdravlje i ugodno okruženje, u zatvorenim i vanjskim prostorima
Istaknuta je neophodnost podizanja svijesti o kvalitetu gradnje kroz upotrebu prirodnih, lokalnih i recikliranih materijala, čime se podstiče zelena gradnja i cirkularnu ekonomija kao imperativi za održivu budućnost. Naglašeni su aktuelni projekti energetske efikasnosti koji doprinose smanjenju potrošnje energije i emisije CO2, ali se često zanemaruje izbor materijala, pri čemu se koriste materijali poput stiropora i PVC prozora. Kao bolja alternativa primjenjenim matrijalima koji su naftni derivati i plastika, su prirodni drveni prozori i izolacioni materijali poput kamene ili ovčje vuna koji ispunjavaju navedene kriterije i obezbjeđuju zdrav i ugodan ambijent za život.
Rješenja koja najmanje doprinose zagađenju životne sredine i stvaranju otpada
Iako je tema smanjenja zagađenja životne sredine i otpada u gradnji postala sveprisutna, praksa često ne odražava ovu zabrinutost. I dalje se dešavaju aktivnosti poput nekontrolisane urbanizacije i krčenja šuma, što ukazuje na potrebu za temeljitim pristupom u prostornom planiranju. Etički principi igraju ključnu ulogu u borbi protiv zagađenja i upravljanju otpadom. Kako resursi, poput vode za piće i čistog zraka, postaju sve oskudniji, razumijevanje i adekvatno rešavanje ovih problema je od izuzetne važnosti za očuvanje održivosti životne sredine i kvaliteta života.
PERPORUKE
Građevinski sektor u Bosni i Hercegovini već dugo je suočen s brojim izazovima koji negativno utiču na njegov pravilan razvoj. Jedan od glavnih problema je korupcija, koja se manifestuje kroz neetične prakse poput mita i favorizovanja određenih kompanija. Ove pojave podrivaju konkurenciju i dovode do neefikasne i neodržive gradnje. Da bi se prevazišli ovi izazovi, nužno je formirati Inženjersku komoru sa posebnom Etičkom komisijom, koja bi stvorila uslove za održivi razvoj zdravog građevinskog sektora. Uvoženjem etičkog kodeksa, inžinjeri bi bili motivisani da slijede visoke profesionalne i moralne standarde. Nezavisna Etička komisija bila bi ovlaštena odlučivati o statusu članova komore, uključujući mogućnosti isključenja iz komore za teže povrede, kao i nemogućnost daljeg rada, čime bi se osiguralo da svi članovi poštuju etičke norme.
Važno je napomenuti da prijedlog o formiranju Inžinjerske komore nije novitet; slične organizacije već postoje u drugim oblastima, poput zdravstva i prava, u vidu liječničkih i advokatskih komora.
Stoga, organizovanje Inženjerske komore i primjena etičkog kodeksa u građevinarstvu donijela bi brojne prednosti koje mogu pozitivno uticati društvo u cjelini. Iako postoji mnogo potencijalnih koristi, ključne prednosti uključuju:
Iako su prednosti uspostavljanja ovakve inženjerske komore značajne, njen rad zahtjeva odobrenje i podršku svih nivoa vlasti, koja je trenutno izostala. Također, ključna je podrška akademske zajednice. Fakulteti bi trebali integrisati etiku kao sastavni dio obrazovnog programa za studente građevinarstva i srodnih disciplina, omogućavajući im da shvate važnosti etike u svojoj profesiji i pripreme se za etičko ponašanje u svojoj karijeri. Akademska zajednica bi igrala ključnu ulogu u daljoj edukaciji diplomiranih inženjera i razvoju smjernica i standarda, uz mogućnosti uspostavljanja partnerstva s međunarodnim univerzitetima kako bi se usvojile najbolje prakse i standardi.
Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu koja još uvijek nema funkcionalnu inženjersku komoru, što ostavlja široke mogućnosti za manipulaciju i neefikasnost. Stoga je poduzimanje značajnih koraka u ovom pravcu imperativ koji mora biti ispunjen što je prije moguće.
English
Bosanski
