U sklopu 16. Dana BHAAAS-a, održanih u junu 2025. u Sarajevu, organizovana je radionica “Interdisciplinarni pristupi upravljanju rizicima od poplava”, pod vodstvom BHAAAS članice doc. dr. Venere Simonović.
Na radionici su doneseni sljedeći važni zaključci i preporuke:
- Efikasno upravljanje rizicima od poplava zahtijeva interdisciplinarni pristup koji podrazumijeva uključivanje stručnjaka iz oblasti građevinarstva, hidrotehnike, geologije, geodezije, ekologije, meteorologije, informacionih tehnologija i drugih oblasti.
- Posebnu pažnju potrebno je posvetiti pravovremenom procesuiranju i korištenju podataka kako bi se izbjegli propusti u djelovanju. Kao primjer može poslužiti situacija na području Jablanice, gdje uprkos najavi ekstremnih padavina od strane Federalnog hidrometeorološkog zavoda nije došlo do adekvatnog reagovanja, što ukazuje na potrebu unapređenja koordinacije i razmjene informacija među nadležnim službama.
- Potrebno je izraditi smjernice kao osnov za definisanje preventivnih mjera zaštite od bujica, poplava i klizišta, u čijoj bi pripremi učestvovali hidrolozi, geolozi, geomehaničari, statičari i predstavnici civilne zaštite.
- Agencije za državnu službu trebaju uvesti obaveznu edukaciju službenika koji provode mjere zaštite i spašavanja, kao i onih koji realizuju projekte na klizištima, bujicama i poplavnim područjima, u svim općinama Federacije BiH, kantonima, upravama, direkcijama, agencijama i zavodima.
- Potrebno je organizovati kontinuiranu edukaciju lokalnog stanovništva koje živi u rizičnim područjima, kako bi se osposobili za provođenje mjera samozaštite i upoznali s kartama ugroženih područja.
- Preporučuje se razvijanje mobilnog sistema za uzbunjivanje u vanrednim situacijama, ne samo u slučaju poplava već i drugih prirodnih nesreća.
- Nastavni planovi i programi trebaju biti ažurirani prema aktuelnim izazovima i klimatskim promjenama, kako bi se mlade generacije pravovremeno educirale o rizicima i mjerama zaštite.
- Neophodno je kontinuirano ulaganje u preventivne mjere – redovno održavanje, čišćenje i regulaciju vodotoka – kako bi se na vrijeme smanjili materijalni gubici i zaštitili ljudski životi, čime se značajno umanjuju troškovi sanacije nakon poplavnih događaja.
- Potrebno je izraditi katastar bujičnih tokova iz kojeg će biti vidno koja područja imaju najveći rizik od bujica ali i erozije tla te prepoznati potrebu za poduzimanjem preventivnih mjera (npr. izgradnja regulacionih objekata, pošumljavanje i implementacija drugih priroddnih rješenja). Katastar bi služio kao podloga urbanistima i prostornim planerima u budućim planiranjima prostora s obzirom da bi imali uvid u posebno rizične lokacije.
- Razviti mape riječnog nanosa s obzirom da riječni nanos podiže korito rijeke i smanjuje njen kapacitet. Ovim mapama bi se dobila adekvatna procjena mogućnosti plavljenja i podaci gje je potrebno uraditi regulaciju korita pa bi se ove mape koristile kao podloga za zaštitu od poplava i bujica. Svakako su neophodne su u okviru klimatskih modela i analiza uticaja erozije.
English
Bosanski
