Priča o Dunji Aksentijević Ricciarelli pokazuje kako pojedinci iz bosanskohercegovačke dijaspore svojim znanjem, iskustvom i posvećenošću mogu pokrenuti značajne promjene u nauci u Bosni i Hercegovini. Iako više od dvije decenije živi i radi u Velikoj Britaniji, Dunja nikada nije prekinula svoju vezu s BiH. Naprotiv, aktivno ju je njegovala.
„Moja veza s Bosnom nikada nije bila prekinuta. Tražila sam načine da ono što radim i učim bude korisno i ovdje“, ističe Dunja.
Dunja Aksentijević Ricciarelli, aktivna članica BHAAAS-a i naučnica sa dugogodišnjom karijerom u Velikoj Britaniji, izgradila je snažan most između međunarodne naučne zajednice i stručnjaka u BiH. Tokom pandemije COVID-19 ostvarila je važnu saradnju sa Univerzitetom u Sarajevu i istraživačima sa Jenner Instituta Univerziteta u Oxfordu, što je rezultiralo zajedničkom publikacijom u međunarodnom časopisu Journal of Infection and Public Health. Time je otvorila put kasnijim, još većim projektima.
Posebno važna je njena saradnja s dr. Ivanom Iveljić, interventnom kardiologinjom iz UKC Tuzla. Zajedno su pokrenule pionirsko istraživanje u oblasti kardioonkologije — prvo takvo u Bosni i Hercegovini.
Studija je obuhvatila više od 1.200 pacijenata koji su primali hemoterapiju 5-fluorouracilom ili kapecitabinom, a kod kojih ranije nije postojala srčana patologija. Kombinovanjem onkoloških, laboratorijskih i invazivnih kardioloških pretraga, istraživanje je pokazalo da i kod ovih pacijenata može doći do subkliničkih oštećenja koronarne cirkulacije. Ovaj nalaz otvara prostor za nove protokole praćenja i jačanje kardioonkologije kao nove grane kliničke prakse u BiH.
„Najveća vrijednost ovog rada je što donosi konkretne koristi pacijentima. Nauka mora imati lice i svrhu — a ova studija to ima“, naglašava Dunja.
Za nju, doprinos domovini je profesionalni zadatak, ali i lična misija. „Nauka ne poznaje granice, ali ljubav prema zemlji porijekla ostaje trajna“, kaže.
Zahvaljujući angažmanu Dunje Aksentijević Ricciarelli i posvećenosti dr. Ivane Iveljić, Bosna i Hercegovina danas ima naučni rad koji je prepoznat u međunarodnim okvirima i donosi nove mogućnosti za razvoj medicine u regionu. Ovo je ujedno i primjer kako BHAAAS, kroz svoje članove iz dijaspore, jača kapacitete domaćih institucija i otvara prostor novim generacijama istraživača.
Njihova saradnja se nastavlja, kroz nove studije, zajedničke publikacije, umrežavanje i širenje međunarodnih partnerstava. To pokazuje da BiH može biti dio globalne naučne zajednice kada se stručnost, posvećenost i vizija spoje bez granica.
Ovaj projekat je dokaz da se znanje zaista može vratiti kući, i da iz toga mogu nastati rezultati koji mijenjaju živote pacijenata, unapređuju praksu i postavljaju Bosnu i Hercegovinu na naučnu mapu svijeta.